JAVNA USTANOVA “JAVNA BIBLIOTEKA”

Javna ustanova ”Javna biblioteka” Zavidovići osnovana je 1959. g. i od početka djelovanja smještena je u objektu Doma kulture Zavidovići. Funkcionirala je u ranijem sistemu kao poslovna jedinica u okviru organizacije Centar za kulturu Zavidovići. Biblioteka je vremenom obogaćivala knjižni fond i razvijala se u skladu sa trendovima koji su bili prisutni u kulturi u vrijeme bivše države koja je ulagala u ovu djelatnost dovoljno sredstava kako bi ona konstantno bilježila rast. U tom periodu za razvoj bibliotekarstva na području BiH najviše značaja je imao, tzv. Petogodišnji plan razvoja biblioteka u bivšoj državi kao i fond „Ivo Andrić“ iz kojeg su obezbjeđivana sredstva za obnovu bibliotečkih fondova u BiH. Ovaj fond uspostavljen je poklonjenim sredstvima od Nobelove nagrade koju je Andrić velikim dijelom usmjerio na razvoj biblioteka BiH. Za razvoj zavidovićke biblioteke prije svega je zaslužan Ante Selak, bibliotekar, koji je dugo vremena bio rukovodilac biblioteke i svojim predanim radom omogućio da se biblioteka konstantno razvija i raste. U tom vremenu u biblioteci su bili zaposleni Anka Elijaš i Mensura Hatibović kao knjižničarke. Rukovodilac biblioteke je bila u periodu neposredno pred rat Silva Larma, prof. književnosti koja je nastavila da unapređuje rad biblioteke. Tada je biblioteka imala fond od 32.200 bibliotečkih jedinica. U biblioteci su postojala dva odjeljenja, za djecu i za odrasle, a članstvo biblioteke je bilo i do 2000 korisnika. Pred rat je otvorena i nova čitaonica koja je bila dobro opremljena. Početkom rata biblioteka ostaje bez svojih uposlenika. Objekat Doma kulture i prostorije biblioteke mobilizirane su za potrebe komande brigade ARBiH. Biblioteka prestaje sa radom u svojim prostorijama. Jedan mali dio fonda je prebačen u manju prostoriju u istom objektu koja je bila slobodna i direktor Centra za kulturu, Stjepan Penava, uz pomoć volontera stavlja biblioteku u funkciju bez obzira na postojeće okolnosti i početak ratnih dejstava na području općine Zavidovići. U biblioteci tada počinje raditi kao volonter i Amela Hodžić. Biblioteka tako funkcionira sve do proljeća 1993. g. kada zbog kompliciranja situacije i intenziviranja sukoba (između ARBiH i HVO-a) privremeno prestaje sa radom. Grad postaje poprište ratnih razaranja. Biblioteka ponovo započinje s radom u novembru 1993. g., nakon nekoliko mjeseci pauze.


Biblioteka se vratila u svoje stare prostorije u Domu kulture 1996. godine. Objekat je bio devastiran i postepeno je u fazama obnavljan i stavljan u funkciju. Još u toku rata donesen je novi Zakon o bibliotečkoj djelatnosti RBiH koji je predvidio da se biblioteke osamostaljuju i organiziraju kao javne ustanove. Tako je zavidovićka biblioteka pripremila incijativu za izdvajanje biblioteke u samostalnu javnu biblioteku. Odluku o osnivanju ustanove donijelo je Općinsko vijeće Zavidovića 1996. g. Tako je zavidovićka biblioteka postala jedna od prvih, ako ne i prva javna biblioteka u BiH, organizirana kao samostalna biblioteka prema novom zakonu. Za direktoricu biblioteke imenovana je Amela Hodžić, dotadašnji rukovodilac poslovne jedinice.


Javna ustanova „Javna biblioteka“ Zavidovići u cjelosti ispunjava osnovne zadatke postavljene UNESCO-vim Manifestom. Kako je već pomenuto, JU „Javna biblioteka“ Zavidovići djeluje od 1959. g., a od 1996. g. djeluje kao samostalna ustanova čiji je osnivač Općina Zavidovići. Po Zakonu o ustanovama, svrstava se u red ustanova od posebnog značaja i ima svoju edukativnu, informativnu i kulturološku funkciju

Prema Manifestu za javne biblioteke UNESCO-a, javna biblioteka je lokalni centar informisanja, koja čini sve informacije i znanja jednostavno dostupnim za korisnike.
Zadaci javne biblioteke su:
– Stvaranje i jačanje čitalačkih navika kod djece najmlađeg uzrasta,
– Podrška individualnom i samostalnom obrazovanju, kao i formalnom obrazovanju na svim nivoima,
– Obezbjeđivanje mogućnosti za lični kreativni razvoj,
– Stimulisanje mašte i kreativnosti kod djece i mladih,
– Promovisanje svijesti o kulturnom naslijeđu, poštovanju umjetnosti, naučnim dostignućima i inovacijama,
– Mogućnost kulturnog izražavanja u svim umjetničkim vještinama,
– Poticanje međukulturnog dijaloga i zaštita kulturnih različitosti,
– Potpora usmenoj tradiciji,
– Obezbjeđivanje pristupa građanima svim vrstama informacija koje se tiču njihove zajednice,
– Unapređenje razvoja informacionih i kompjuterskih vještina.


Ustanova raspolaže fondom od oko 46.000 bibliotečkih jedinica, koje su smještene na 370 m2. Biblioteka ima 5 odjeljenja: Odjeljenje za odrasle, Odjeljenje za djecu, ČitaonicaMultimedijalni centar, Odjeljenje za obradu knjige i Odjeljenje Zavičajne zbirke. Sve stručne poslove obavljaju 6 stručnih radnika sa položenim stručnim ispitima iz bibliotekarstva.


Javna biblioteka Zavidovići zapošljava 8 zaposlenika. Od toga ih je 3 sa visokom stručnom spremom, 4 sa srednjom i 1 sa nižom školskom spremom. U biblioteci radi 2 bibliotekara, 3 knjižničara, 1 knjižničar-administrator, higijeničar i direktor ustanove. 6 zaposlenika biblioteke je položilo stručne ispite u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu.


Direktorica: VD Amra Dervišić


Upravni odbor JU „Javna biblioteka“ Zavidovići:
1. Ajida Čahtarević, predsjednik,
2. Fuhad Osmić, član,
3. Suad Isić, član.


Adresa / sjedište: Ulica Maršala Tita 4
Telefon: 032/878-123
E-mail:


Radno vrijeme: 7:00 – 16:30